Mladi novinari istraŽuju

Mladi i njihova egzistencija
Otići ili ostati u BiH?

Piše: Amina Rahić
10.12.2022

Mladi su izloženi brojnim izazovima tokom osjetljivog perioda odrastanja. Adolescencija, samo srce mladosti, period života kada je većina nas obdarena vitalnošću i ljepotom mladosti, fleksibilnošću na psihološkom planu. Period adolescencije je prelazno razdoblje, iz djetinjstva u zrelo doba života, u kome dolazi do mnogih promjena.

Sazrijevamo na intelektualnom, tjelesnom, i društvenom nivou. Završni proces sazrijevanja ovisi i o mnogim vanjskim, socijalnim faktorima i okolnostima. Jedno od osnovnih obilježja adolescencije je traganje za vlastitim identitetom, što je često popraćeno snažnom željom za neovisnošću od odraslih ljudi, u prvom redu od roditelja, potom i od nastavnika te drugih autoriteta. S druge strane, produženi proces školovanja, koji nerijetko seže do kasnih dvadesetih godina, čini mlade duze ekonomski ovisnima o roditeljima, što produzuje razdoblje adolescencije, stvarajući tako prostor koji može biti ispunjen burnim događanjima.

Važan zadatak adolescencije je i oblikovanje seksualnog identiteta te doživljaja sebe kao partnera u vezi. Prve ljubavi zato mogu biti bolne, one nose određene lekcije, imaju svoj udio u formiranju identiteta adolescenta, tj. buduće odrasle osobe.

Jedan od najvećih problema mladih u BiH jeste nezaposlenost. Statistički podaci ukazuju na to da je stopa nezaposlenosti mladih u većini zemalja, bez obzira da li je riječ o zemljama u tranziciji, zemljama u razvoju ili ekonomski razvijenim zemljama, znatno veća od stope ukupne nezaposlenosti. Ovo je naročito izraženo u BiH. Zanemaruju se potrebe i interesi mladih, njihovo obrazovanje, napredovanje, ideje i ciljevi.

Institucije koje bi trebale voditi brigu o mladima ne trude se dovoljno uključiti mlade u proces donošenja odluka, ne vide u njima partnera za prepoznavanje potreba i zajedničko djelovanje u procesu kreiranja boljeg okruženja za mladu osobu. Svi mi imamo pravo izabrati put kojim želimo ići, iako je on u većini slučajeva možda duži, trnovitiji, teži, ali to je naš odabir.

Nikoga ne možemo kriviti ako pogriješimo jer smo sami to htjeli, pa se tako sami moramo i izvući iz problema. Jedino je važno da na kraju ipak dođemo do krajnjeg cilja zbog kojeg živimo. Sloboda uvijek postoji, jer je sloboda u čovjeku, a ne negdje izvan njega. Najčešći problem je odlazak mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine.Očekuju da će odlasko riješiti svaki svoj problem. Da ne bi odlazili mladi u BiH treba da imaju šansu da zarade platu. Veliki broj mladih ljudi, čak šest od deset mladih u BiH ne radi, znači nikada nije dobilo priliku da zaradi platu.

Tu nećemo pomoći samo mladima, nego ćemo pomoći cijelom radnom stanovništvu zbog toga što ćemo stvoriti uslove da ti ljudi imaju na kraju dana veću kupovnu moć. To je ono što ustvari građane najviše i interesuje. Ekonomski aspekt života je jedan od najznačajnijih razloga i motivatora zbog kojih ljudi odlaze iz BiH. Ljudi odlaze u sistem u kojem imaju ličnu slobodu, jednake šanse da uspiju i u kojem imaju određeni nivo socijalne sigurnosti. Uz sve to ogroman je utjecaj medija, i društvenih mreža, Razvoj novih komunikacijskih tehnologija promijenio je svijet u kojem živimo, naše navike, ponašanje.Društvene mreže postale su najjednostavniji način za međusobnu komunikaciju, a upravo ta činjenica dovodi nas do pitanja ovisnosti. Jasno je da su moderne tehnologije uistinu ušle u čovjekov život s mnoštvom informacija i podataka. To je s jedne strane dostignuće čovječanstva, ali i ozbiljna prijetnja i zvono uzbune za društvo i čovječanstvo, zbog negativnih posljedica koje izazivaju modern tehnoligije.

 

 

 

O autoru članka:
Amina Rahić iz Čapljine, ima 19 godina. Završila srednju medicinsku školu u Mostaru, studira Farmaciju na Univerzitetu “Džemal Bijedić” u Mostaru.