Mladi novinari istraZuju
Mentalno zdravlje mladih
Nemojmo potiskivati svoje emocije, podjelimo ih sa drugima...
Piše: Medina Bejtović
12.12.2022
U Bosni i Hercegovini se nedovoljno govori o mentalnom zdravlju mladih. Pokazatelj tome jeste da je mentalno zdravlje mladih ugroženo, a tome svjedoče i brojni slučajevi u crnoj hronici.
Reforma mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini započela je 1996. godine. Do tada, mentalno zdravlje se smatralo tabu temom. Proteklih mjeseci u Bosni i Hercegovini svjedočilo smo zaprepaštenju javnosti zbog vijesti u crnoj hronici o samoubistvima maloljetnika ali i punoljetnih lica. Uz to, bilježi se i porast slučajeva vršnjačkog nasilja.
Ilustracija:www.plivazdravlje.hr
Ubrzani životni tempo, uticaj društvenih mreža i iskrivljeni sistem vrijednosti dovodi do uticaja na rast i razvoj mladih. Problemi kao što su depresija, strah za budućnost itd. bili su prisutni i prije pandemije Covid-19, s tim što su za vrijeme pandemije ovi problemi postali znatno intenzivniji. Usljed prelaska na online sistem rada i učenja, zabrane putovanja i sl. mladi su se udaljili od škole, razgovora, kontakata i porodice. Sve ovo je dovelo do depresije, nervoze, anksioznosti koji su se u većini slučajeva potiskivali i skrivali. U stručnoj literaturi se navodi da potiskivanje emocija dovodi do dvije situacije. U prvom slučaju, dolazi do promjene kliničkog stanja koje rezultira bolešću, dok u drugoj situaciji dolazi do nasilnog ponašanja, izliva bijesa, asocijalnog i devijantnog ponašanja koje se kanališe prema drugima, a kad to nije moguće, završava se samoubistvom. Zdravlje se ne definiše samo kao odsustvo bolesti, već kao potpuno psihičko, fizičko i socijalno spokojstvo. Prema tome, kao što je važno brinuti o fizičkoj higijeni isto tako je važno brinuti i psihičkoj higijeni. U bosansko-hercegovačkom društvu postoje brojne predrasude i stigme usljed društvenog neznanja i nerazumijevanja. Pojedinci se ustručavaju i teško odlučuju na odlazak psihologu, psihijatru ili psihoterapeutu iz strepnje kako će okolina i društvo reagovati na to. Izloženost „društvenoj sramoti“ je prisutna posebno u malim sredinama. Ko su odgovorni za mentalno zdravlje mladih?
Najprije, sve polazi od porodice kao polazne tačke socijalizacije djeteta. Porodica mora ukazati na postupanja koja su alternativna onim nedopuštenim. Takođe, škole kao vaspitno-obrazovne ustanove moraju upućivati na vođenje brige o mentalnom zdravlju. Posljedice nebrige o mentalnom zdravlju su dalekosežne, ali na koji način poboljšati mentalno zdravlje? Mogućnosti su brojne kao što su: odlasci u prirodu, bavljenje fizičkom aktivnošu, putovanja, izolovanja od telefona i društvenih mreža. Na nivou Bosne i Hercegovine postoje 72 centra za mentalno zdravlje, koja pružaju stručnu podršku.
Potrebno je raditi na edukaciji građana, razvijanju javne svijesti o mentalnom zdravlju, preventivnom uočavanju simptoma i traženju stručne pomoći. Promovisanje mentalnog zdravja postepeno vodi ka razbijanju predrasuda i društvenih stigmi. Na taj način ćemo kao društvo reagovati na porast poteškoća sa mentalnim zdravljem mladih. Nemojmo biti tihi i potiskivati svoje emocije. Podjelimo ih sa drugima i pronaći ćemo rješenje. Niti jedan problem nije nerješiv, a samoubistvo nikada ne smije biti rješenje!
Prethodni tekst:
Život mladih u Prijedoru: Odlazak u kladionicu ili pozorište? (Autor: Medina Bejtović, 02.12.2022)
O autoru članka:Medina Bejtović iz Prijedora, rođena 1999. godine, studira Pravni fakultet u Banjoj Luci. U slobodnom vremenu bavi se volontiranjem i humanitarnim aktivnostima. Bila je na prvoj godini studija Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, sa prosjekom 9,50, najbolji studentica, za šta je dobila Pohvalnicu. Studentsku praksu obavila u Gradskoj upravi Banja Luka, i Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Prijedoru.